PrijemČesto Postavljana PitanjaRegistruj sePristupi
Pristupi
Korisničko ime:
Šifra:
Pristupi automatski pri svakoj poseti: 
:: Zaboravio sam šifru
Sat i datum
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
Administrator (173)
 
danubius (2)
 
NapoleonBre (1)
 
Adriatic Public cs 1.6
Vic dana
DOWNLOAD
Download: Counter Strike Srpska Cast forum Xtreme
Prijatelj foruma
free forum


Delite | 
 

 IVAN GUNDULIĆ: DUBRAVKA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Administrator
Vip
Vip
avatar

Broj komentara : 173
Join date : 30.11.2009
Godine : 22
Mjesto : Zvornik

PočaljiNaslov: IVAN GUNDULIĆ: DUBRAVKA   Sub Dec 05, 2009 7:28 pm

IVAN GUNDULIĆ:
DUBRAVKA



Bilješke o piscu:
Ivan (Dživo) Gundulić, rođen je u Dubrovniku 1589., u staroj i uglednoj plemićkoj obitelji. U krugu porodice, u kojoj je uvijek bilo učenih ljudi i visokih dostojanstvenika Republike, Gundulić je već u ranoj mladosti mogao upoznati svijetle i tamne strane državice koja je slobodu između moćnih susjeda morala uvijek skupo plaćati. Školovao se u dubrovačkoj humanističkoj školi, gdje su mu učitelji bili Toskanac Camilo Camilli, poznavatelj Tassove epopeje, i učeni Petar Palikuća. Obavljao je više državnih dužnosti: bio je dva puta knez u Konavlima, sudac, senator i član Malog vijeća. Nije postao knez Dubrovačke republike, jer je umro godinu prije, nego što je formalno to mogao postati (bilo je nužno imati 50 godina). Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku.

Gundulić je svoju književnu djelatnost započeo s ljubavnom lirikom, ali je istodobno prerađivao talijanske mitološke drame. Ljubavne su mu pjesme izgubljene, a od deset drama sačuvale su se četiri i to ne u potpunosti: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida. U to se doba talijanska pastoralna drama sve više okreće glazbi, tako da u tekstu ne treba tražiti neke dublje životne probleme. Za doživljaj više se ne mjeri samo tekst, već i glazba, balet i raskošna inscenacija.

Kasnije, nakon te prve mladenačke faze, Gundulić je preveo sedam psalama i tiskao ih u Rimu 1621. pod naslovom Pjesni pokorne kralja Davida. Tu je prepjevao sedam pokorničkih psalma kralja Davida.
Godinu dana kasnije objavljuje u Veneciji religioznu poemu Suze sina razmetnoga, u kojoj je na književnoumjetnički način progovorio o problemu ljudskog grijeha i Božjeg opraštanja. Iako je građa uzeta iz jedne parabole u Svetom pismu, iz religiozne priče o izgubljenom sinu, po obliku, izrazu i pouci sadrži Gundulićev samostalan barokni izričaj.
U Gundulićevoj poemi sadržana je poruka Dubrovačkoj mladosti da tko troši i baca osobna i porodična dobra oslabljuje Republiku, a time ugrožava i slobodu.

Zatim dolazi Dubravka, pastirska igra prikazana prvi put 1628. u
Dubrovniku.

Na pisanje Gundulićeva najznačajnijeg djela Osman potakli su značajni povijesni događaji - turski poraz kod Hoćima u Poljskoj 1621., pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana.



Bilješke o djelu:
Dubravka je pastirska igra prikazana po prvi put u Dubrovniku 1628. god.
U njoj Gundulić veliča slobodu, dobra i mir u Dubrovniku kao upozorenje onima koji bi željeli mijenjati vlast.

Mitološko-pastoralni sadržaj Gundulićeve drame ima alegorijsko značenje. Mjesto radnje Dubrava označava sam grad Dubrovnik, Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti, Miljenko simbol dubrovačkog plemstva, a Grdan simbolizira obogaćeni sloj dubrovačkih građana koji se žele domoći dubrovačke vlasti ženidbom s plemkinjama.

Gundulić je smjestio događaje u pradavna vremena i tako ih distancirao od svagdašnjice. Sva je lica smjestio u divnu šumsku idilu, svježu prirodu. Sve je u vedrom, svečanom raspoloženju i puno svijetlih boja kao simbol čistoće i ljubavi.

Starac Ljubdrag, kao živa savjest Dubrave, kori, prijeti, savjetuje. On je nosilac Gundulićevih filozofija, pogleda na državu društvo i slobodu. Jer državi i slobodi ne prijete samo neprijatelji izvana nego i njezini građani ako ne poštuju zakone Republike. On je protivnik tzv. nesličnih ženidba, i zato slijedi ono što je u njegovom gradu bio zakon: da pripadnici plemićke klase ne mogu sklapati brakove s pripadnicima pučana.

Sadržaj:
Pastir Radmio poziva jutarnju zvijezdu Danicu da što prije svane dan. Naime, svake se godine na taj dan proslavlja sloboda i po pradavnom običaju najljepša se vila za najljepšeg pastira udaje. Zatim se pastiru
pridružuje ribar sa primorja koje je pod vlasti mlečana. Ne može se prestati diviti njihovoj slobodi i uspoređivati Dubravu sa njegovim krajem:

"Toliko je vladanja silno u nas, da se ti,
žena, djeca, imanje ne možeš tvoji rijeti.
U mjesti je ovemu slobode čestit dar:
svak sebi i svemu svomu je gospodar.
Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas,
prodava na nj vjera, život se, duša i čast;
duša i čast ovuda ne ide za platom,
ni mjere u suda pritežu pod zlatom." (59 str.)

Stari Divjak, oženjen za Jeljenku, želi da njega izaberu i da dobije Dubravku. On je mislio na vjenčanje otići kao svirač, no tu mu namjeru kvari Gorštak koji se želi na zabavi dobro najesti. Oni odluče da tko bolje odsvira, taj će otići na zabavu. Pobjeđuje Gorštak, ali Divjak odlučuje ipak otići na zabavu preodjeven u vilu. Želeći spriječiti Divjaka, Jeljenka odlučuje otići na zabavu preodjevena u pastira. Javlja se u djelu i mladi Zagorko koji sebi želi naći vilu, dok se njegova majka Stonja ne slaže s njim.
Kad se pojavio Divjak na zabavi obučen u vilu, prepoznaju ga pastiri i počinju se zabavljati na njegov račun. Iz te situacije Divjaka spašava Jeljenka. Kad je on obećao da više neće juriti za vilama, Jeljenka skida pastirsku odjeću i oni se pomiruju.

Svi su mislili da će suci za najljepšu djevojku odabrati Dubravku, a za najljepšeg pastira Miljenka, jer su oni od djetinjstva obećani. Miljenko nije želio poslušati Pelinku i Dubravku zadiviti darom:

"Opak je način svim koji me učiš ti;
ne daj bog s darovima k Dubravci hoditi;
scijenit vil gizdavu za ženu lakomu,
ja neću mudros tvu poslušat u tomu.
K srcima časnimi nije trijebi s darom it,
ako uvik prid njimi omraze neć dobit." (84 str.)

No desilo se do tada nešto neviđeno, sudci su odabrali za pastira bogatog ali ružnog Grdana.

"Najljepša se vila daje
najgrđemu u prilici!
Ke ufanje veće ostaje
nami, o verni ljubavnici?
Ljubav, vjera, služba, lipost
i običaji i zakoni, -
sve bi zaman: jaču kripost
grda u zlatu neman doni. " (96 str.)

No u taj čas se umiješao Bog Lero:

"Bog razvedri Lero sliku
i, da vidi mladi i stari,
nje lijepu ljubavniku
u obraz jedan zrak udari.
Svak to uze za zlamenje
da vlas višnja to učini,
da Miljenko sadružen je
lijepoj Dubravci a ne ini.
Tim vaskolik puk se uzbuni
i zavapi u sve glase
da se volja božja ispuni,
dočim lijepu lijepa da se.
Iz ruka se tako ote
Grdanovjeh lijepa vila
i da komu cić lipote
nje pristoji ljepos mila." (101 str.)
Tad nastaje pravo veselje i započinje se sa slavljem. Sve se završilo sretno. Gorštak se najeo, Divjak i Jeljenka su zajedno i Miljenko i Dubravka sretni slave:

MILJENKO
"Evo uza me moga dobra,
evo uza me moga blaga,
evo lijepa, evo draga
ku moj život služit obra!

DUBRAVKA
O prislatko, o jedino
drago ufanje, željno meni!
o uresu moj ljuveni,
noći moje sunce istino!" (104 str.)

Analiza likova:
Dubravka
Najljepša među vilama, simbol dubrovačke slobode i vlasti:

"Po zakonu dat se imaše
lijepa Dubravka i gizdava
sred Dubrave komu naše
u ljepoti je prava slava." (94 str.)

Miljenko
Najljepši među pastirima, simbol dubrovačkog plemstva:

"Miljenko je imo mili
steć Dubravku cić lipote;
nu se ukloni zakon sili:
grd ju pastir zlatom ote." (94 str.)

Grdan
Ružan i stari, ali bogat pastir.

Ljubdrag
Star i mudar čovjek, kroz čija usta progovara Gundulić sa svojim mislima i
svojom filozofijom.

Divjak
Stari satir koji je želio Dubravku, oženjen sa Jeljenkom.

Jeljenka
Divjakova žena, sve je pokušavala kako bi sebi vratila muža.



Dojam o djelu:
Dubravka je najljepši primjer rodoljubne alegorije, osjeća se osjećaj prirode i pjesnikova sreća što živi u slobodi. To je zapravo punim značenjem himna slobodi, jer Gundulić veliča slobodu Dubrovnika kao najveće dobro:

"O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvoj čistoj lipoti." (105 str.)
Nazad na vrh Ići dole
http://xtreme.justgoo.com
 
IVAN GUNDULIĆ: DUBRAVKA
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Registrujte se i uzivajte na forum Xtreme :: Forum Xtreme :: Lektire-
Skoči na: